Ako nekretnina koju prodajete ima upisan teret, primjerice hipoteku (založno pravo), bit će potrebno pribaviti pismo namjere te isto predati kupcu najkasnije prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine. Ako želi, kupac može tražiti pismo namjere i prije sklapanja predugovora te ćete u tom slučaju pribaviti isto ranije.
Pismo namjere je dokument koji izdaje vjerovnik (najčešće banka) u čiju korist je predmetna hipoteka upisana.
Pismom namjere vjerovnik (banka) službeno:
- iskazuje namjeru da će izdati brisovno očitovanje pod određenim uvjetima, a prije svega pod uvjetom da se u cijelosti podmiri potraživanje (dugovanje) koje prodavatelj ima prema vjerovniku
- utvrđuje koliki je iznos duga (potraživanja) na dan izdavanja pisma namjere
- daje podatke za uplatu prema kojima kupac nekretnine može direktno podmiriti dug prema vjerovniku, a sve s ciljem da se upisana hipoteka obriše
Brisovno očitovanje je službeni dokument kojim će vjerovnik (banka) odobriti brisanje hipoteke upisane u svoju korist. Dakle pismom namjere iskazuje se namjera da će brisovno očitovanje biti izdano. Nije moguće brisati upisanu hipoteku temeljem pisma namjere.
Nakon što kupac postupi po pismu namjere, namiri potraživanje (dug) vjerovnika (banke) kojem je prodavatelj dužan određen iznos, bit će izdano brisovno očitovanje.
Hipoteka se neće brisati automatski, odnosno prijedlog za brisanje iste neće podnijeti vjerovnik (banka).
Prijedlog za brisanje upisane hipoteke, zajedno s brisovnim očitovanjem, na odgovarajući zemljišno-knjižni odjel treba predati vlasnik nekretnine. U praksi je čest slučaj da kupac traži upis prava vlasništva prije nego je traženo brisanje hipoteke, što znači da će kupac postati vlasnik nekretnine prije nego je djelatnik „gruntovnice” uzeo u rad prijedlog za brisanje hipoteke. Zbog navedenog je potrebno da prijedlog za brisanje upisane hipoteke nadležnom ZK odjelu preda kupac, odnosno budući novi vlasnik nekretnine.
U svrhu prethodno navedenog, kada banka prodavatelja izda brisovno očitovanje, prodavatelj treba isto brisovno očitovanje predati kupcu.
Vjerovnik je najčešće banka, ali može biti i bilo koja druga pravna ili fizička osoba koja ima potraživanje prema vlasniku nekretnine (prodavatelju), a koje potraživanje je osigurano hipotekom (založnim pravom) upisanim na teret predmetne nekretnine. Pri tome je hipoteka drugi naziv za založno pravo (nekretnina je predmet zaloga kojim je vjerovniku osiguran povrat potraživanja).
Postoje i druge vrste tereta, no isti su rjeđi u praksi. Općenito, teret je upisan u nečiju korist, a brisanje tereta može naložiti onaj u čiju korist je teret upisan.
